U smislu termičkog naprezanja
U procesu proizvodnje bešavnih čeličnih cijevi, stvaranje toplinskog naprezanja je uglavnom zbog nedosljedne brzine hlađenja i vremena između površine i jezgre obratka tokom zagrijavanja i hlađenja, što rezultira temperaturnim razlikama. Ova temperaturna razlika može dovesti do neravnomjernog širenja i kontrakcije volumena, što rezultira naprezanjem, odnosno termičkim stresom. Na primjer, pod djelovanjem termičkog naprezanja, površinski sloj počinje imati nižu temperaturu od jezgre i skuplja se više od jezgre, što rezultira napetostima u jezgri; Kada je hlađenje završeno, konačna kontrakcija zapremine hlađenja jezgre ne može se slobodno izvršiti, što će uzrokovati sabijanje površine i istezanje jezgra. Faktori kao što su brzina hlađenja, sastav materijala i proces toplinske obrade mogu utjecati na stvaranje toplinskog naprezanja. Općenito govoreći, što je brža brzina hlađenja, veći je sadržaj ugljika i sastav legure, i veća je neujednačena plastična deformacija nastala pod termičkim naprezanjem, što rezultira većim zaostalim naprezanjem.
Aspekt organizacionog stresa
Bešavne čelične cijevi prolaze kroz strukturne promjene tokom termičke obrade, kao što je transformacija iz austenita u martenzit. Kako se specifična zapremina povećava, radni komad će se proširiti u zapremini. Zbog faznog prijelaza različitih dijelova obratka, rast volumena je nedosljedan, što rezultira stresom tkiva. Krajnji rezultat promjena organizacijskog naprezanja je površinsko vlačno naprezanje i napon na pritisak u jezgru, što je upravo suprotno od termičkog naprezanja. Veličina organizacijskog stresa povezana je s faktorima kao što su brzina hlađenja, oblik i kemijski sastav materijala u zoni martenzitne transformacije obratka. Tokom cijelog procesa toplinske obrade, sve dok postoji fazni prijelaz, javljat će se i termički stres i stres tkiva. Termički stres nastaje prije transformacije tkiva, dok se stres tkiva stvara tokom procesa transformacije tkiva. Kombinovani efekat ova dva je stvarni napon prisutan u radnom komadu. Kada su smjerovi djelovanja njih dvoje suprotni, oni se mogu poništiti. Kada su pravci djelovanja isti, oni se međusobno preklapaju. Kada toplinsko naprezanje dominira, središte obratka je pod zatezanjem, a površina pod kompresijom.
